Tomo Ostojić, proizvođač tradicijskih proizvoda od ekološki uzgojenih smokava

Tomo Ostojić, proizvođač tradicijskih proizvoda od ekološki uzgojenih smokava

Smokva je na mediteranskom području prisutna već tisućama godina. Tijekom svoje evolucije prilagođavala se raznim okolišnim uvjetima pa kao takva postala velikim dijelom neovisna o utjecaju čovjeka i poljoprivredi koja podrazumijeva upotrebu pesticida, mineralnih gnojiva i svega ostaloga. Poštovati prirodu i sva njezina pravila o ekološko-organskom uzgoju temelj je i filozofija proizvodnje OPG-a Ostojić. Njihova smokva ostala je čista, prirodna, djevičanska kakva je bila stoljećima. Proizvodnja im se temelji na mnogo ljudskog rada, opreme koja je potpuno neovisna o upotrebi kemijskih sastojaka u proizvodnji i u preradi, što je u današnjem svijetu rijetkost. Asortiman njihovih proizvoda čine suhe smokve, smokvenjak, figos (vrsta energetskih pločica), umak i džem od smokava.

ostojic-5

ostojic-4

ostojic-1

Gospodine Ostojić, Vi ste osnivač vrtke OPG Ostojić. Što biste rekli o svojim počecima?
OPG Ostojić osnovana je 2008. godine. Tada sam bio apsolvent zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Nakon dovršetka studija, sušenje i prerada smokava bilo je jedino čime sam se oduvijek želio baviti. Proizvodim suhe smokve, smokvenjak, džem i vrlo rijetku gastronomsku poslasticu - umak od smokava. U punoj sezoni zapošljavam sedam radnika, a tijekom godine dvoje. Početak posla nije bio lagan, ali sam zahvaljujući donacijama i početničkoj sreći kupio opremu i uredio pogon u sklopu obiteljske kuće u Peračkom Blatu. Taj je prostor sada premalen za naše potrebe. Svoje proizvode plasiram u specijalizirane delikatesne trgovine u Zagrebu, Istri te na dubrovačkom području.

ostojic-2

Kakva je trenutačna situacija?
Trenutačno imam 200 stabala smokava prosječno starih oko 30 godina. U punoj su rodnosti i prostiru se na nešto manje od hektara zemlje. Imam i nešto mladih nasada i dio zakupljenih plantaža. Možda se to nekome čini malo, ali jedna moja smokva širi se na najmanje 100 četvornih metara i sastoji se od sedam-osam stabala. Nasade sam većinom naslijedio od djeda pa ulaganja nisu bila značajnija u dijelu proizvodnje, ali jesu u izgradnji i opremanju objekta za preradu u što sam u početku uložio oko 150.000 eura.

Kakvi su Vam planovi za budućnost?
Zatvorio sam financijsku konstrukciju za kupnju objekta koji želim prenamijeniti u pogon za preradu smokava, destileriju za proizvodnju voćnih rakija i mini-pogon za proizvodnju energetskih pločica. Potrebnu sam opremu već kupio i proizvodnja je počela. U objektu namjeravam urediti i kušaonicu, kako bih primao grupe turista i dobio stalni prihod jer mi ukupan dosadašnji prihod čini isključivo veleprodaja. Investicija bi trebala iznositi oko milijun kuna.

Može li se živjeti od poljoprivrede?

Može, ali se prethodno trebaju odrediti ciljevi i mogućnosti. Svi proizvođači koji su uspjeli u poljoprivredi, uspjeli su isključivo vlastitom upornošću, znanjem i borbom s državnom administracijom.